Hrvatski sportaši na Zimskim olimpijskim igrama

Sve do nevjerojatnih uspjeha Janice Kostelić (o njoj više u zasebnoj priči!), hrvatski sportaši i sportašice nisu imali posebnih uspjeha na Zimskim olimpijskim igrama. No, i mnogi drugi ostali su zapisani u olimpijskim knjigama zbog upornosti, hrabrosti i pravog sportskog duha, oličenja poznate izreke „Važno je sudjelovati, a ne pobijediti“.
Sve do 1992. godine hrvatski sportaši branili su boje državnih zajednica u kojima se tada nalazila Hrvatska (do Drugog svjetskog rata Kraljevine SHS, a potom SFR Jugoslavije).
Već na prve Zimske olimpijske igre u Chamonixu 1924. godine otputovala su tri hrvatska sportaša. U skijaškom trčanju nastupili su Dušan Zinaja i Mirko Pandaković, a kao rezerva (nažalost, nije nastupio) na igrama se našao i Milivoj Benković. Najupečatljiviji je bio nastup Dušana Zinaje, inače nogometaša zagrebačkog HAŠK-a, koji u vrlo teškoj i iscrpljujućoj utrci na 50 kilometara nije želio ni pod koju cijenu odustati. Ciljem je prošao puna četiri sata nakon prestanka rada sudačkog žirija, krajnje iscrpljen, ali i zadovoljan što je svladao tešku stazu i neizdrživ umor.
Potom slijedi dugo razdoblje u kojem hrvatski sportaši i sportašice nisu sudjelovali na zimskim igrama. Sve do 1952. godine kada u norveškom Oslu nastupa skijaška trkačica Nada Birko-Kustec i zauzima vrlo dobro 14. mjesto u utrci na 10 kilometara. Nada Birko-Kustec nastupila je i na sljedećim zimskim olimpijskim igra,a 1956. godine u Cortini d'Ampezzo uz nju se u istoj disciplini natjecala i Biserka Vodenlić.
Potom slijedi razdoblje hokejaša. Na igrama 1964. (Innsbruck), 1968. (Grenoble) i 1972. (Sapporo) u sastavu hokejaške reprezentacije igrali su i Hrvati Ivo Ratej i Boris Renaud, a 1964. uz njih i Miran Krmelj. Na igrama u Innsbrucku 1976. godine nastupio je hokejaš Miroslav Gojanović.
Razumljivo, 1984. godine u Sarajevu bilo je najviše hrvatskih predstavnika. Sanda Dubravčić osvojila je izvrsno 10. mjesto u umjetničkom klizanju. U istom sportu nastupio je i Miljan Begović, u brzom klizanju natjecali su se Nenad Žvanut i Dubravka Vukušić, a u biatlonu Franjo Jakovac.
Napokon, na posljednjim zimskim olimpijskim igrama prije Domovinskog rata, 1988. godine u Calgaryu, nastupila je hrvatska klizačica Željka Čižmešija.

Prvi samostalni nastup na olimpijskim igrama hrvatski sportaši i sportašice imali su 1992. godine u francuskom Albertvilleu. Zimski sportovi u nas su još uvijek bili nerazvijeni, no bilo je važno predstaviti našu mladu domovinu svijetu. Malu hrvatsku delegaciju predstavljali su skijaš Vedran Pavlek, umjetnički klizači Tomislav i Željka Čižmešija te skijaš trkač Siniša Vukonić. Nakon Albertvillea, Međunarodni olimpijski komitet odlučio je da se ljetne i zimske igre više neće održavati u istoj godini pa su sljedeće Zimske olimpijske igre održane već dvije godine kasnije – u norveškom Lillehammeru. Naša delegacija je bila još skromnija – tri natjecatelja. Po drugi puta nastupili su Pavlek i Vukonić, a uz njih i skijaš trkač Antonio Rački.
I nastup u japanskom Naganu 1998. godine bio je više simboličan, ali uz najavu da u Hrvatskoj, možda, nastaje pravo sportsko čudo. Po prvi puta na igrama je nastupila tada 16-godišnja Janica Kostelić i osvojila izvanredno osmo mjesto u kombinaciji.
Onda je došao Salt Lake City i 2002. godina. Hrvatska je od u zimskim sportovima gotovo egzotične zemlje, postala zimska olimpijska velesila! Sve to zahvaljujući Janici Kostelić koja je na tim olimpijskim igrama osvojila čak tri zlatne (slalom, kombinacija i veleslalom) te jednu srebrnu (Super G) medalju! Koliko je značajan taj rezultat najbolje govori podatak da je sama Janica osvojila toliko olimpijskih zlata koliko i velike zimske sportske velesile Austrija i Švicarska!
I na proteklim Zimskim olimpijskim igrama u Torinu imali smo puno uspjeha. Janica Kostelić nastavila je svoj sjajan niz i osvojila zlato u kombinaciji i srebro u Super G-u, a srebrno odličje osvojio je i njen brat Ivica Kostelić u muškoj kombinaciji. Ove su igre pokazale kako su uspjesi sjajne obitelji Kostelić utjecali na širenje svih zimskih sportova u nas – ne samo skijanja. Iako bez prevelikih uspjeha, nastup na ovim igrama izborili su hrvatski predstavnici u čak šest sportova: skijanju, umjetničkom klizanju, skijaškom trčanju, bobu, skeletonu i biatlonu.